SPOMENIK PRIRODE:
SKUPINA STABALA HRASTA LUŽNJAKA SMJEŠTENIH U PARKU
KOJI OKRUŽUJE ZGRADU ŠUMARIJE REPAŠ
Repaški hrastici nadaleko su poznati. Međutim, najstarijim primjercima hrasta u Podravini smatraju se četiri stabla hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) koja se nalaze u mjestu Ždala, a rastu u malom parku koji okružuje zgradu šumarije Repaš. Starost im se procjenjuje na oko 380 godina. Njihova starost, izuzetna ljepota, estetski izgled, te znanstvena i povijesna vrijednost ćinili su dovoljan broj razloga da se ta stabla zaštite na temelju Zakona o zaštiti prirode u kategoriji Spomenika prirode.
Županijska skupština Koprivničko-križevačke županije je Odluku o zaštiti tog vrijednog Spomenika prirode na svom području donijela u listopadu 1998. godine. Time je odano i priznanje nosiocima gospodarenja tog područja-Hrvatskim šumama, zahvaljujući kojima su stabla i lokalitet malog parka u kojem se nalaze stari hrastovi dotad i očuvan.
Visina hrastova kreće se u rasponu od 24-28 metara. Prsni opseg im iznosi oko 4,5 metra. Neka stabla su dijelom oštećena, a svako od njih je mali cenobij s velikim brojem okupljenih vrsta mahovina, gljiva, kukaca, paučnjaka i ptica.
Od gljiva na njima nalazimo hrastov žbunac (Grifola umbellata Pilat), hrastovu sjajnicu (Ganoderma lucidum Karst.), vukovo meso (Fistulina hepatica Hudson) i druge.
Prisutni su ksilofagni i entomofagni kukci, a među njima najznačajnije su rijetke vrste osa najeznica i samo tu poznata stjenica s neobično izraženom kriptičnom obojenošću svoje ličinke.
Bez ozira što na svim stablima ima imele i suhih grana ona su još uvjek dobre vitalnosti.
Propisane su i Mjere zaštite kojima se regulira čuvanje, održavanje i korištenje tog Spomenika prirode, a cilj im je osiguranje uvjeta kojima se omogućuje što manje remećenje i odvijanje prirodnih procesa na tim prelijepim starim hrastovima koji imaju izuzetnu estetsku, obrazovnu kulturno povjesnu, a time i raritetnu vrijednost u Podravini, a i šire.
